PROMOCIJA ROMANA „TEODOR“  | Centar za kulturu Ugljevik

11

April

PROMOCIJA ROMANA „TEODOR“

Sinoć je u Centru za kulturu „Filip Višnjić“ Ugljevik publici predstavljen istorijski roman „Teodor“, Predraga Bojinovića. Na promociji ovog romana govorili su Predrag Vujević, umjetnički direktor Centra za kulturu, zatim Aleksandra Popović ispred idavačke kuće, recezent Stanislav Tomić i sam autor ovog romana, Predrag Bojinović.

Sinoć je u Centru za kulturu „Filip Višnjić“ Ugljevik publici predstavljen istorijski roman „Teodor“, Predraga Bojinovića. Na promociji ovog romana govorili su Predrag Vujević, umjetnički direktor Centra za kulturu, zatim Aleksandra Popović ispred idavačke kuće, recezent Stanislav Tomić i sam autor ovog romana, Predrag Bojinović.

„Želim da se zahvalim prije svega našim gostima, dakle autoru romana Predragu Bojinoviću, zatim Stanislavu Tomiću kao recezentu, inače Stanislav je stari prijatelj ove kuće, profesor filozofije iz Zvornika. Sa nama je i gospođica Popović ispred izdavača a to su „As“ oglasi. Želim da se zahvalim vama koji ste izdvojili vrijeme da se družimo i diskutujemo o ovom romanu. Roman „Teodor“ Predraga Bojinovića je roman koji istovremeno prati dva vremenska toka. Prvi srpski ustanak kao glavni dio, i otadžbinski rat kao prateći dio ovog djela. Ono što posebno krasi ovo djelo je psihološko-sociološka analiza likova koji su nosioci ove priče, i koji su ujedno istorijske ličnosti naše prošlosti.“ - Rekao je Predrag Vujević, umjetnički direktor Centra za kulturu.

Publici se obratila i Aleksandra Popović ispred izdavača, a to su „As“ oglasi.

„Velika mi je čast da vas pozdravim u ime izdavačke kuće „As“ oglasi. Kao autor, saradnik i prije svega prijatelj ove kuće, smatram da mi je večeras ukazana velika čast ali i zadovoljstvo da kažem par riječi o ovom izuzetnom romanu. Vjerujem da je svako od nas nekada poželio da nacrta neko razgranato porodično stablo vijekovima unazad i prikupi zanimljive činjenice o svom prezimenu i ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u stvaranju srpske istorije. To je ono što je pored ljubavi prema istoriji podstaklo autora da napiše ovo djelo. Izuzetna posvećenost i dugogodišnje zalaganje, prikupljanje istorijskih činjenica, neobična slikovitost i nepresušna želja posljedica su toga da čitajući ovaj roman imate utisak da sjedite negdje na obroncima valjevskih šuma, ručate kačamak u društvu srpskih hajduka i pregovarate o Prvom srpskom ustanku.“

Ator ovog djela, Predrag Bojinović obratio se publici, opisujući kako je došao na ideju da napiše ovaj istorijski roman.

„Roman Teodor je nastao kao plod jednog dugogodišnjeg rada. Moram prije svega da kažem svima prisutnima da je roman zasnovan na realnim istorijskim činjenicama, dakle svi likovi, svi događaji koji su opisani iz tog perioda su višestruko istraženi. Kao ljubitelj književnosti i neko ko piše, ja sam se 95. godine kada je rat i sve to završilo pitao kako nekome ovo da opišem. Nisam možda vidio ništa više nego svi ostali ali mislim da će se svi složiti sa mnom da je svaki rat tragedija. Ja sam se pitao zaista da li će neko da napiše nešto kao „Na zapadu ništa novo“ ili „Za kim zvona zvone“ i moram priznati da u našoj književnosti ja to nisam vidio, ili nisam vidio ono što se meni dopada. Dugo sam istraživao, a ko od nas ne voli da istražuje o svojoj porodici. Pošto je moje prezime kao što vidite Bojinović iz okoline Teslića a znali smo da imamo rodbinu u okolini Glamoča. I onda je mene iznenadilo kada sam sasvim slučajno naišao na podatak da ima tog prezimena u okolini Loznice. I tako samo počeo da istražujem, čak u jednom trenutku na internetu sam tražio i naišao na biografiju Teodora Bojinovića, bilo mi je jako čudno jer sam pročitao da je tu biografiju napisao Vuk Karadžić. I od tada počinje to naše „druženje“. Naravno neko će pomisliti da je to priča o porodici. Ali nije, ne može biti, naše prezime jeste isto ali u ovih 200 godina se toliko toga izdešavalo da je to nemoguće propratiti, koliko je samo crkava, opština i knjiga zapaljeno tako da je to jako teško istražiti.“ – riječi su autora Predraga Bojinovića.